U Saboru o vrtićima, inflaciji, vojsci... Dabro SDP-ovki: "Sram vas bilo!"

"Što se tiče vrtića, sigurno će svako dijete do 2029./2030. imati mjesto u dječjem vrtiću, to se polako ostvaruje. Kada govorimo o gradnji škola, naša predviđanja su da ćemo do kraja desetljeća imati 91 posto škola u Hrvatskoj koje će raditi u jednoj smjenI", kazao je je Fuchs tijekom aktualnog prijepodneva, u odgovoru na pitanje HDZ-ova Maksimilijana Šimraka kada se može očekivati početak nastave u jednoj smjeni.

"U tih 91 posto škola nastavu će u jednoj smjeni pohađati 82 posto učenika. Od onih 18 posto učenika koji neće u spomenutom roku pohađati nastavu u jednoj smjeni, dvije trećine se odnosi na grad Zagreb", dodao je ministar.

Za dogradnju i modernizaciju škola te realizaciju jednosmjenske nastave osigurano je ukupno 1,9 milijardi eura, naglasio je Fuchs.

SDP-ov zastupnik Boris Lalovac dotaknuo se inflacije u Hrvatskoj i ustvrdio, pozivajući se na podatke Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, da su glavni pokretači inflacije u 2022. i 2023.godini bili ekstra veliki profiti. 

"Danas se nalazimo u sličnom šoku. Da li će oni koji su tada potaknuli rast cijena sada to ponovno iskoristiti i hoćemo li ponovno kasniti dvije, tri godine da bi spriječili širenje inflacije?", upitao je.

Šušnjar: Realni standard nije pao

Ministar Šušnjar ponovio je da je Vlada djelovala promptno s mjerama prema građanima i gospodarstvu. "Cijena dizela je 2016. godine iznosila 1,13 eura po litri, a prosječna neto plaća bila je 749 eura, što znači da ste za prosječnu plaću tada mogli kupiti 663 litre goriva. Danas uz prosječnu plaću od 1511 eura i cijenu dizela od 1,75 eura, može kupiti 817 litra dizela. To je 23 posto više. Realni standard nije pao, dapače on je narastao", istaknuo je.

SDP-ova zastupnica Sanja Bježančević upitala je ministra obrane trebaju li građani biti zabrinuti jer u donošenju odluka koje se tiču obrane i nacionalne sigurnosti sudjeluju i koalicijski partneri iz Domovinskog pokreta "koji misle da se Iran nalazi na sjeveru Afrike".

"Ono što je ključno jest da je hrvatska vlada započela povijesni proces modernizacije vojske, on će biti dovršen do 2030.godine, neovisno o tome zna li netko pronaći Iran na karti. Budite uvjereni da će Oružane snage biti spremne za sve izazove i da će Hrvatska biti sigurna", odgovorio je ministar Anušić.

To je pitanje izazvalo reakciju DP-ovih zastupnika.

"Ti što nisu znali pokazati gdje je Iran na karti, znali su uzeti pušku, stvoriti hrvatsku državu, odležati u logoru preko 11 mjeseci i omogućiti Vama da sjedite ovdje. Sram vas bilo", rekao je Josip Dabro.  

"Možda mi nismo znali gdje su Iran i Irak, ali smo vrlo dobro znali gdje su granice hrvatske države i znali smo ih obraniti, za razliku od nekih", dodao je Predrag Mišić.

Zadovoljstvo odazivom na temeljno vojno osposobljavanje 

Nezavisna zastupnica Marijana Petir izrazila je zadovoljstvo odazivom mladića rođenih 2007.godine na služenje temeljnog vojnog osposobljavanja koje je krenulo prošlog mjeseca, nakon gotovo 20 godina pauze. "Gotovo stopostotni odaziv poruka je onima koji su se protivili njegovu uvođenju te poruka da su mladi spremni braniti domovinu i služiti joj", poručila je.

Zadovoljstvo odazivom dijeli i ministar obrane Anušić. Ističe da Oružane snage vode brigu o novim tehnologijama, pa se tako u programu osposobljavanja nalazi i upravljanje besposadnim letjelicama. "Radi se o dronovima koji su proizvod hrvatske industrije i koja u ovom trenutku širi proizvodne kapacitete. Počet će se s proizvodnjom presretača dronova koji u Ukrajini rade ogroman posao", kazao je Anušić.

Uoči sutrašnje rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju, zastupnika HNS-a Predraga Štromara zanimalo je koliko će država, u postocima, financirati izgradnju stanova koje grade javne ustanove, općine,  gradovi i županije.

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naveo je primjer zgrade s 50 stanova u Karlovcu, vrijedne 5,8 milijuna eura, čiji je kamen temeljac položen u siječnju.  "Da je ovaj zakon tada bio na snazi i da je Karlovac odlučio osnovati javnu ustanovu, država bi preko Agencije za promet nekretninama doznačila 50 posto vrijednosti, dakle 2,9 milijuna eura.  Kako bi ta javna ustanova 50 posto stanova prodala na tržištu, preostalih 50 posto koji idu u najam financirala bi država",  naveo je Bačić.